Svi mi koji volimo jesti meso znamo koliko ovaj dio mesa zna biti ukusan. Ukoliko primijenite ovaj savjet u pripremi mesa i hrane, možete učiniti puno za Vaše zdravlje.
- Majkl Debejki bio je čovjek koji je medicinu doživljavao kao poziv, a ne kao profesiju. Njegovo ime i danas se izgovara s poštovanjem u svjetskim medicinskim krugovima, jer je zauvijek promijenio način na koji se liječe bolesti srca. Zvali su ga ocem savremene kardiovaskularne hirurgije – ne bez razloga. Svojim neumornim radom, brojnim inovacijama i beskrajnom vjerom u napredak nauke, spasio je milione života i inspirisao generacije ljekara da u svemu što rade stave čovjeka u prvi plan.
Rođen s ogromnom željom da pomogne drugima, Debejki je tokom više od sedamdeset godina rada ostavio trag koji je daleko prevazišao operacione sale. Njegov san bio je da jednog dana srčane bolesti nestanu, iako je znao da je to gotovo nemoguće. Govorio je da bi bio najsretniji čovjek na svijetu kada bi to postigao – čak i ako bi time ostao bez posla. U toj rečenici sadržana je suština njegove filozofije: medicina nije biznis, nego misija.
Vjerovao je da zdravlje ne počinje u bolnici, već u svakodnevnim navikama. Često je isticao da se najveća snaga čovjeka krije u prevenciji – u onome što uradi danas, prije nego što bolest zakuca na vrata. Prema njegovim riječima, čak i jednostavne promjene u načinu života mogu dodati nekoliko godina kvalitetnog života. Dok su mnogi tražili složene dijete i skupe tretmane, on je govorio o osnovnim stvarima – umjerenosti, kretanju i disciplini.
- Debejki je živio ono što je propovijedao. Svako jutro je ustajao u pet, a dan je započinjao šetnjom do posla. Nije koristio lift, već je redovno penjao stepenice – jednostavan, ali moćan ritual koji ga je održavao u formi. Ta rutina, koja bi mnogima djelovala beznačajno, bila je njegov način da pokaže da velike promjene počinju od malih koraka. Bio je primjer mladim ljekarima da briga o drugima počinje brigom o sebi.
Veliku pažnju posvećivao je i ishrani. Smatrao je da način pripreme hrane ima ogroman uticaj na dugovječnost. Zalagao se za kuvanje na pari i izbjegavanje prženja u ulju, tvrdeći da takav pristup može produžiti život za nekoliko godina. Nije smatrao da je meso štetno, ali je savjetovao da se izbjegava masnoća i da se jede s mjerom. Govorio je da čak i malo više povrća i manje šećera može napraviti veliku razliku. Po njemu, tajna dugog života nije u odricanju, već u ravnoteži.
No, Debejki nije govorio samo o tijelu – jednako je vjerovao u važnost duha. Stres je smatrao najvećim neprijateljem srca i upozoravao da užurban život, pretrpan obavezama i brigama, vodi ka iscrpljenosti i bolestima. Njegov savjet bio je jednostavan: „Odmorite dušu kao što odmarate tijelo.“ Preporučivao je boravak u prirodi, druženje, smijeh i male radosti koje vraćaju ravnotežu. Mentalni mir, po njemu, bio je najjači lijek koji čovjek može sebi pružiti.
- Posebno je govorio o starosti i njenom smislu. Kada su ga pitali zašto bi neko želio živjeti dugo ako starost donosi usamljenost, odgovorio je da sve zavisi od toga kako se čovjek nosi s godinama. Vjerovao je da stariji ljudi koji ostaju aktivni, uključeni u zajednicu i koji dijele svoje iskustvo, ne gube smisao. Takvi, govorio je, ne žive samo dugo – oni žive ispunjeno.
Njegova životna priča dobila je još dublje značenje tri godine prije smrti, kada mu se desilo ono što je do tada samo liječio kod drugih – pocepanje aorte. To je jedno od najtežih stanja u medicini, koje rijetko ko preživi. Ali Debejki je još jednom prkosio granicama. Operisan je i postao najstarija osoba ikada koja je preživjela tu proceduru. Oporavljao se mjesecima, ali ni tada nije odustao. Vratio se poslu, nastavio predavati, pomagati pacijentima i dijeliti znanje sa mlađim kolegama. Čak i nakon što je sam postao pacijent, ostao je učitelj.
- Preminuo je prirodnom smrću, neposredno prije svog stotog rođendana. Njegov odlazak nije doživljen kao kraj, već kao zaključak jednog izuzetnog poglavlja u istoriji medicine. Iza sebe je ostavio ne samo izume, operacije i medicinske priručnike, već i poruku koja je nadživjela njegovo ime – da zdravlje zavisi od svakodnevnih odluka, od toga kako mislimo, jedemo, krećemo se i volimo život.
Za mnoge koji su ga poznavali, Debejki je bio oličenje skromnosti. Iako je bio svjetski poznat, nikada nije zaboravio suštinu svog poziva – pomagati ljudima. Nije bio samo hirurg koji je popravljao srca, već i čovjek koji je učio druge kako da ih čuvaju. Njegove riječi i danas odzvanjaju među ljekarima i pacijentima: “Zdravlje nije luksuz, već odgovornost.”
- Majkl Debejki ostao je simbol predanosti, discipline i ljudskosti. Njegov život pokazuje da veličina ne dolazi iz priznanja, već iz posvećenosti onome što volimo. I možda upravo zato njegova priča i dalje živi – jer podsjeća da prava snaga medicine nije samo u znanju, već u dobroti srca koje kuca za druge.
