Podsjetimo, iz Vlade HNK su potvrdili kako je u stravičnim poplavama stradalo najmanje 14 osoba.
Gorska služba spašavanja Bosne i Hercegovine učestvuje u spašavanju unesrećenih u poplavama koje su zadesile građane.
Pogledajte snimak kako je izgledalo dramatično spašavanje osobe u Buturović Polju koja je zaglavila na otoku.Podsjetimo, iz Vlade HNK su potvrdili kako je u stravičnim poplavama stradalo najmanje 14 osoba.
BONUS TEKST:
Poplave u Bosni i Hercegovini predstavljaju ozbiljan problem, s obzirom na geografsku i klimatsku strukturu zemlje. Često su uzrokovane obilnim padavinama, otapanjem snijega ili kombinacijom ovih faktora, posebno u proljetnim mjesecima.
Jedne od najznačajnijih poplava dogodile su se 2014. godine, kada su visoke padavine izazvale katastrofalne poplave u više gradova, uključujući Zenicu, Doboj i Maglaj. Ove poplave su uzrokovale velike materijalne štete, uništile infrastrukturu i nanele ogromne gubitke lokalnom stanovništvu.
Osim fizičke štete, poplave imaju i dugoročne posljedice na ekosistem i ekonomiju, uključujući gubitak poljoprivrednih površina i povećanje troškova sanacije. Takođe, često dovode do pomeranja stanovništva i migracija, što dodatno otežava situaciju.
Vlasti i nevladine organizacije rade na poboljšanju sistema ranog upozoravanja i zaštite od poplava, kao i na izradi planova za prevenciju i upravljanje krizama. Edukacija građana o postupcima u slučaju poplava takođe je ključna za smanjenje rizika i štete.
Unatoč tim naporima, izazovi ostaju, posebno s obzirom na klimatske promjene koje mogu povećati učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih prilika.
Poplave u Bosni i Hercegovini su kompleksan problem koji se često ponavlja, izazivajući velike štete na imovini, infrastrukturi i ekosistemu. Zemlja se suočava s brojnim izazovima zbog svoje geografije, koja obuhvata planinske predjele, rijeke i doline. Ove karakteristike čine je posebno osjetljivom na ekstremne vremenske prilike, kao što su obilne kiše ili brza otapanja snijega.
Jedna od najznačajnijih poplava desila se u maju 2014. godine, kada su kiše izazvale najveće poplave u posljednjih nekoliko decenija. Pod vodom su se našli cijeli gradovi, poput Doboja, Maglaja i Šamca, a više od 100.000 ljudi je bilo evakuisano. Ove poplave su, osim fizičke štete, izazvale i ekonomske gubitke koji su se procjenjivali na milijarde maraka. Stradali su domovi, poljoprivredne površine, ali i infrastruktura, uključujući ceste, mostove i električne mreže.
Upravljanje rizicima od poplava postalo je prioritet za vlasti i nevladine organizacije. Uloženi su napori u izgradnju zaštitnih nasipa, održavanje i čišćenje vodotokova, te unapređenje sistema ranog upozoravanja. Takođe, važno je educirati lokalno stanovništvo o ponašanju u slučaju poplava, kako bi se smanjile potencijalne štete.
Klimatske promjene dodatno komplikuju situaciju. Povećanje temperature i promjene u obrascima padavina mogu povećati učestalost i intenzitet poplava. Stoga je ključno uspostaviti dugoročne strategije koje će uključivati održive metode upravljanja vodama i zaštitu okoliša.
Uprkos svim izazovima, zajednica se pokazuje otpornom. Mnogi su se organizovali kako bi pomogli jedni drugima u trenucima krize, čime su demonstrirali snagu solidarnosti. Nastojanja na obnovi i unapređenju infrastrukture su u toku, ali je važno nastaviti raditi na prevenciji i edukaciji kako bi se smanjio utjecaj poplava u budućnosti.
