Nadaleko je poznato da je hljeb neizostavan dio svakog obroka na Balkanu. Iako svi znamo koliko je ukusan, bitno je izabrati pravu vrstu hljeba koji nam neće donijeti negativne posljedice po zdravlje. Koji je to hljeb, saznajte u nastavku članka.
Hljeb je često na lošem glasu. Mnogi ga izbjegavaju misleći da goji ili da nema nikakvu hranljivu vrijednost, ali istina je da hljeb sam po sebi nije neprijatelj zdravlja – problem je u tome koji hljeb biramo i koliko ga jedemo. Stručnjaci kažu da se on sasvim dobro može uklopiti u uravnoteženu ishranu, samo ako znamo prepoznati pravu vrstu.
- Danas, kada police u prodavnicama nude na desetine različitih vrsta – od bijelog, kukuruznog, raženog do integralnog i proteinskog – nije lako znati koji je zapravo najbolji. Upravo zato su tri dijetetičara za portal Health.com objasnili na šta treba obratiti pažnju i koji hljeb zaista zaslužuje da se nađe na stolu.
Oni ističu da zdrav hljeb nije samo onaj koji lijepo miriše ili ima dobru teksturu, već onaj koji donosi prave hranljive vrijednosti. Kvalitetan hljeb bi, prije svega, trebalo da sadrži vitamine i minerale neophodne za normalno funkcionisanje organizma. Pored toga, vlakna igraju veliku ulogu – ona pomažu varenju, održavaju osjećaj sitosti i čine da manje posežemo za grickalicama između obroka.
Još jedan važan faktor su proteini, koji doprinose zdravlju mišića, kostiju i kože. Upravo zato je najbolji izbor hljeb koji je napravljen od cjelovitih žitarica, jer zadržava sve dijelove zrna – mekinje, klicu i endosperm – što znači da sadrži i sve vrijedne hranljive materije koje se gube u procesu rafinisanja. Takav hljeb ne samo da je hranljiviji, već i duže drži sitim, pa se prirodno jede manje.
- Osim toga, treba obratiti pažnju na količinu šećera. Mnogi industrijski hljebovi sadrže dodate šećere kako bi im produžili rok trajanja ili poboljšali ukus. Iako možda djeluje bezazleno, taj skriveni šećer doprinosi većem riziku od gojaznosti i drugih hroničnih bolesti. Zbog toga stručnjaci savjetuju da uvijek pogledate deklaraciju – što manje dodataka, to bolje.
Tri dijetetičara koja su govorila za Health.com slažu se u jednom: najzdraviji izbor je 100% integralni hljeb. On prirodno sadrži vlakna, vitamine B grupe, gvožđe, magnezijum i selen, a ima i više proteina od bijelog hljeba. Lena Beal iz Akademije za ishranu i dijetetiku objašnjava da integralni hljeb, za razliku od bijelog, „zadržava sve dijelove zrna i time tijelu daje punu vrijednost koju žitarica prirodno nudi“. Drugim riječima, to je hljeb koji sadrži ono što bi priroda i sama ponudila – ništa više i ništa manje.
Još jedan zanimljiv izbor, prema riječima dijetetičarke Grejs Deroče, jeste proklijali integralni hljeb. On se pravi od zrna koja su prethodno proklijala, što povećava njihovu hranljivu vrijednost i olakšava varenje. „Klijanje ne samo da povećava sadržaj proteina, već i poboljšava apsorpciju vitamina i minerala poput gvožđa i vitamina B“, objašnjava ona. Ovaj tip hljeba ima i blaži uticaj na nivo šećera u krvi, što ga čini posebno pogodnim za osobe koje paze na unos ugljenih hidrata ili imaju problema sa šećerom.
- Nutricionistkinja Samanta Kaseti slaže se s njom i dodaje da klijanje „budi“ hranljive materije u zrnu, čineći ih lakše dostupnim tijelu. To znači da se iz istog parčeta hljeba može izvući više koristi – više energije, više vlakana i više vitamina. Zbog toga mnogi smatraju da je proklijali integralni hljeb korak dalje u evoluciji zdrave ishrane.
U poređenju s običnim bijelim hljebom, razlika je ogromna. Dok bijeli hljeb često sadrži rafinisano brašno bez većeg nutritivnog značaja, integralni i proklijali hljeb čuvaju prirodni balans između vlakana, proteina i vitamina, što pomaže da se tijelo bolje nosi s dnevnim naporima i da duže ostane sito. Takođe, sporije podižu nivo šećera u krvi, što pomaže u kontroli apetita i stabilnosti energije tokom dana.
Važno je razumjeti i da zdrava ishrana ne znači izbacivanje hljeba u potpunosti. Dijetetičari naglašavaju da je ključ u umjerenosti i pametnom izboru. Dovoljno je da obratimo pažnju na sastav, biramo proizvode bez dodatih šećera i konzervansa, te da prednost damo onima od cjelovitih zrna. Tako hljeb može postati koristan dio svakodnevne ishrane, a ne nešto čega se treba plašiti.
- Kada se pogleda šira slika, jasno je da hljeb, ako je pravilno odabran, može biti izvor energije i zdravlja, a ne uzrok problema. Ljudi koji redovno konzumiraju integralni ili proklijali hljeb često imaju bolju probavu, stabilniji nivo energije i manju želju za slatkišima. To pokazuje koliko mala promjena u izboru namirnica može donijeti velike rezultate.
Na kraju, stručnjaci poručuju da hljeb ne treba demonizovati, već razumjeti. Izbor pravog hljeba znači birati ono što zaista hrani tijelo, a ne samo puni stomak. Ako se odlučite za 100% integralni hljeb, ili još bolje, proklijali, dobićete mnogo više od običnog zalogaja – dobićete hranljive materije koje podržavaju snagu, energiju i opšte zdravlje.
Dakle, nije potrebno da se odreknete hljeba da biste jeli zdravo. Dovoljno je da birate pametno. Jer, uravnotežena ishrana ne znači zabranu, već mudrost izbora – a pravi hljeb može biti savršen početak te promjene.
