Apokalipticni prizori, katastrofalne poplave odnijele najmanje 18 zivota u BiH
Prema informacijama iz “Avaza”, u katastrofalnim poplavama koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu poginulo je najmanje 18 osoba. Najviše žrtava, njih 16, zabilježeno je u Jablanici, dok su u Fojnici pronađena tijela jedne žene i jednog muškarca. Obilne padavine tokom noći izazvale su smrtonosne poplave u više gradova, uključujući Kiseljak, Kreševo, Busovaču i Fojnicu, a stanje prirodne nesreće proglašeno je u mnogim mjestima, posebno u Jablanici.
Grad Sarajevo je prerasporedio i uplatio 100.000 KM za pomoć pogođenim područjima u Bosni i Hercegovini, koja su se suočila s ozbiljnim poplavama. Gradonačelnica Sarajeva, Benjamina Karić, istakla je važnost solidarnosti i zajedništva u ovim teškim trenucima, naglašavajući da političke podjele ne smiju ometati pomoć ljudima koji su izgubili najbliže i svoje domove.
Karić je pozvala na zajednički napor svih da se pomogne onima koji su najviše pogođeni, naglašavajući moralnu odgovornost društva da pruži podršku i olakša oporavak. Građani, zajedno s nadležnim službama, aktivno rade na terenu kako bi se nosili s izazovima koje donose masovne poplave. U više dijelova Bosne i Hercegovine, situacija je kritična, a napori da se pomogne ugroženima su prioritet. Ova situacija ističe važnost zajedništva i pomoći zajednice u kriznim vremenima. Sarajevski gradonačelnik poziva sve na aktivno uključivanje u pomoć onima koji su najviše pogođeni ovom prirodnom katastrofom.
U nedavnom razgovoru za “Avaz”, profesor Vedran Zubić analizirao je uzroke nevremena koje je pogodilo Bosnu i Hercegovinu. Objasnio je da je nevrijeme posljedica ciklone koja se kretala s Mediterana prema centralnoj Evropi, a zatim se vratila na jug. Ovaj vremenski fenomen je nedavno izazvao poplave u nekoliko država, a pojačane padavine dodatno su doprinijele katastrofalnim posljedicama u BiH.
Profesor Zubić ističe da je devastacija prirode uzrokovana ljudskim djelovanjem značajno pogoršala situaciju. Upozorava da prirodni ekosustavi više ne mogu apsorbirati vodu koja se iz atmosfere ispušta, zbog čega dolazi do poplava. Također, ukazuje na problem uskih riječnih korita koja su betonirana ili na kojima su izgrađene kuće, što dodatno otežava prirodnu drenažu.
On naglašava da, iako je teško odrediti tko snosi najveću odgovornost, ljudski faktor igra veliku ulogu u posljedicama ovakvih katastrofa. U lancu odgovornosti, Zubić vidi i one koji odobravaju prekomjernu sječu šuma ili izgradnju na koritima rijeka, a kritizira i pasivnost vlasti u rješavanju ovih problema.
Pored toga, profesor izražava žaljenje zbog stradanja, posebno kada su u pitanju nevini ljudi, poput beba, i upozorava na potrebu za proaktivnijim mjerama. Naglašava da zemlje poput Mađarske, Austrije i Hrvatske poduzimaju konkretne korake u prevenciji poplava, dok se u BiH čini kao da se ništa ne mijenja. Smatra da bi tema urbanog planiranja i obnavljanja zelenih površina trebala biti prioritet na predstojećim lokalnim izborima, umjesto nacionalnih tema koje se ne tiču konkretnih problema građana.
