Nedavno je u Hrvatskoj provedena anketa sa vrlo škakljivim pitanjem – “Koju državu najviše mrzite?”. Odgovori će Vas iznenaditi. Više pročitajte u nastavku ovog teksta:
Anketa koja je nedavno sprovedena u Hrvatskoj izazvala je mnogo pažnje jer je otvorila prostor za razmišljanje o tome kako građani ove zemlje gledaju na druge narode i države u današnjem vremenu. Sama riječ “mržnja” djeluje teška i snažna, ali način na koji su ispitanici pristupili ovom pitanju otkriva da stvari nisu crno-bijele. Cilj istraživanja bio je da se provjeri koliko i dalje postoje predrasude, stereotipi ili emotivne barijere prema drugim narodima, ali i da li istorijske rane i političke okolnosti i dalje oblikuju svakodnevne stavove.
- Takva istraživanja često funkcionišu kao ogledalo društva. Ona ne prikazuju samo ono što se javno izgovara, već i ono što ostaje skriveno u mislima i privatnim razgovorima. I upravo su rezultati ovog istraživanja pomjerili granice očekivanog. Dio učesnika naveo je države iz regiona poput Srbije ili Bosne i Hercegovine, naglašavajući da su na njihov pogled i dalje uticali ratni sukobi i političke nesuglasice. Ipak, veliki broj ljudi okrenuo se širem kontekstu i kao problematične označio globalne sile – prije svega Sjedinjene Američke Države, Rusiju i Kinu. Objašnjenje je bilo jednostavno: mnogi smatraju da se te zemlje previše miješaju u poslove drugih i da svojom moći utiču na ravnotežu svijeta.
Ovakvi odgovori pokazali su da se svijest ljudi više ne zaustavlja na regionalnim granicama, već da Hrvati razmišljaju i o globalnim pitanjima, o ulozi velikih sila i o tome kako se njihova politika reflektuje na male države.
- Ipak, jedno od najzanimljivijih otkrića jeste da su mnogi anketirani naglasili kako zapravo ne osjećaju mržnju ni prema jednoj zemlji. Takva perspektiva, koja možda djeluje neočekivano, pokazuje jedno drugačije lice hrvatskog društva – lice oslobođeno dijela prošlih tereta. Posebno među mladima do izražaja je došla težnja ka toleranciji. Jedan student iz Splita istakao je da je “besmisleno trošiti energiju na mržnju, jer ona nikome ne donosi ništa dobro”. Ta rečenica odražava duh nove generacije koja odbija hraniti se starim neprijateljstvima i radije bira da gleda u budućnost.
Sličan stav potvrdila je i jedna starija učesnica ankete iz Zagreba, naglasivši da svaka zemlja ima svoje dobre i loše strane te da je pogrešno generalizovati. Takvi odgovori donose svježinu u društvo koje je često opterećeno narativima o podjelama i sukobima. Čini se da upravo među običnim ljudima postoji iskrena želja za mirnijim suživotom i razumijevanjem, bez obzira na političke igre koje se vode iznad njihovih glava.
- Sociolozi smatraju da su ovakva istraživanja dragocjena jer nude pogled na međunarodne odnose kroz oči običnih ljudi. Političke odluke i zvanični govori daju samo dio slike, ali tek kroz percepciju građana može se sagledati prava klima u društvu. Rezultati ove ankete potvrđuju upravo to – iako tenzije postoje, duboko u ljudima postoji potreba za normalnim odnosima, saradnjom i stabilnošću.
Kod mladih je posebno izražen stav da svijet treba posmatrati kroz saradnju, a ne sukobe. Internet, društvene mreže i mogućnosti putovanja pomogli su da se granice brišu, a predrasude sve više gube značaj. Generacija koja dolazi sve više razmišlja globalno i, kako navode domaći mediji, pojmovi nacionalne netrpeljivosti za njih postaju gotovo strani. To daje nadu da bi budućnost Balkana mogla izgledati mnogo mirnije nego što je to bila njegova prošlost.
- Naravno, i dalje postoje oni koji u svojim odgovorima naglašavaju negativne stavove, posebno prema državama s kojima Hrvatska ima komplikovanu istoriju. To je podsjetnik da kolektivna sjećanja teško nestaju i da rane iz prošlih sukoba mogu trajati decenijama. Ipak, ohrabrujuće je to što takvi odgovori nisu dominirali. Oni su ostali u manjini, dok je većina pokazala otvorenost i spremnost da krene dalje.
Jedan od najvažnijih zaključaka istraživanja jeste da Hrvati, uprkos teškoj prošlosti regiona, sve češće biraju put saradnje i razumijevanja. Mnogi mediji su istakli da rezultati pokazuju želju građana za stabilnošću i mirom, a ne za sukobima i podjelama. Upravo to je ključna poruka koju anketa nosi – da društvo sazrijeva i da je spremno da prevaziđe nasljeđe sukoba.
Na emotivnom planu, odgovori građana otkrivaju i težnju da se ljudi udalje od negativnih emocija poput mržnje i da pronađu prostor za mir. Kada jedna gospođa iz Zagreba kaže da mržnja ne donosi ništa dobro, to nije samo njeno lično mišljenje, već i odraz kolektivne svijesti da je vrijeme da se energija usmjeri na konstruktivne stvari, a ne na destruktivne emocije.
Zbog svega toga, ova anketa se ne može posmatrati samo kao običan upitnik. Ona je mnogo više – svojevrsno ogledalo društva, pokazatelj da među ljudima postoji želja za razumijevanjem i tolerancijom. Rezultati šalju jasnu poruku da budućnost Balkana ne mora biti obilježena starim neprijateljstvima, već da može biti ispunjena nadom za miroljubiv suživot.
- U konačnici, podaci dobijeni iz ovog istraživanja podsjećaju na jedno: bez obzira na sve tenzije i opterećenja prošlosti, ljudi su u stanju da biraju mir umjesto sukoba. I možda je upravo to najvažniji rezultat – spoznaja da postoji spremnost da se otvori nova stranica, oslobođena mržnje i predrasuda, i da budućnost može biti izgrađena na zajedničkom poštovanju i saradnji.
