Povećanje penzija u Hrvatskoj: Pitanje dostojanstvene starosti
Ovog avgusta, više od 320.000 penzionera u Hrvatskoj dobit će blago povećanje svojih mjesečnih penzija. Iako će ovo uvećanje iznositi svega nekoliko evra po osobi, ono otvara važna pitanja o održivosti penzionog sistema i obezbjeđivanju dostojanstvene starosti za sve one koji su radili cijeli život. Prema podacima Hrvatskog zavoda za penzijsko osiguranje, oko 323.000 korisnika najnižih penzija će primiti povećanje od 3%, što u realnosti iznosi prosječno oko 12 evra dodatno, te će se njihova mjesečna primanja sa dosadašnjih 410 evra povećati tek neznatno.
Među ovim penzionerima, otprilike 274.000 živi u Hrvatskoj, dok se penzije za oko 48.000 korisnika isplaćuju u inostranstvo. Ovi korisnici često su bivši strani radnici ili iseljenici koji su radili u Hrvatskoj. Njihovo uključivanje u penzioni sistem dodatno ilustruje kompleksnost i izazove s kojima se suočava ovaj sistem. Sistem isplate najnižih penzija u Hrvatskoj zasniva se na zakonskim odredbama koje garantuju minimalnu penziju, koja se ne određuje prema visini plate, već prema godinama staža. Trenutno, najniža penzija iznosi 13,99 evra po godini staža, što ukazuje na duboku vezu između radnog vijeka i buduće financijske sigurnosti.
Kako bi se bolje razumjela stvarna situacija, treba napomenuti da osoba s prosječnim stažem od 28 godina ne može primati manje od 391 evra mjesečno. Međutim, da se penzije obračunavaju isključivo na osnovu uplaćenih doprinosa, taj iznos bi bio znatno niži, oko 270 evra. Ovi podaci jasno pokazuju razlike u penzionim pravima koje su rezultat raznih faktora, uključujući i način na koji su radnici bili prijavljeni tokom svog radnog vijeka. Na primjer, radnici koji su radili u sektoru usluga ili industriji često su imali bolje prilike za redovno uplaćivanje doprinosa, dok su poljoprivrednici i zanatlije, koji su radili u često neregulisanim uslovima, bili zakinuti za slične beneficije.
Posebno zabrinjavajuće je što se među korisnicima najnižih penzija nalazi i značajan broj poljoprivrednika i zanatlija, koji su većinu svog radnog vijeka proveli u teškim i često neregulisanim uslovima. Mnogi od njih radili su bez adekvatne prijave ili bez uplaćenih doprinosa, što se sada direktno odražava na njihove mjesečne prihode. Takva situacija dovodi do sve većeg broja novih penzionera koji se suočavaju s minimalnim primanjima, a procjene pokazuju da se taj trend ne smanjuje. Na primjer, prema analizi Hrvatskog zavoda za statistiku, nivo siromaštva među starijom populacijom je u porastu, a mnogi se bore da prežive s penzijama koje često ne pokrivaju osnovne životne troškove.
U prvih šest mjeseci 2025. godine, čak 37% novih penzionera završilo je u kategoriji najnižih penzija, što ukazuje na alarmantnu situaciju. Od ukupno 18.368 novih korisnika bez međunarodnih ugovora, njih 6.823 sada prima ovu vrstu primanja. U poređenju s tim, prosječna neto penzija svih novoupenzionisanih iznosila je 624,82 evra, što jasno pokazuje da je sve veći dio starije populacije primoran živjeti na granici egzistencije. Ova situacija dodatno naglašava potrebu za reformama u penzionom sistemu, kako bi se osiguralo da svi penzioneri imaju dovoljno sredstava za dostojanstven život. Štaviše, postavlja se pitanje kako će se ovi izazovi riješiti u budućnosti.
Za mnoge od ovih penzionera, dodatnih 12 evra mjesečno nije luksuz, već nužnost koja im omogućava da pokriju osnovne troškove poput hrane, lijekova i režija. S obzirom na porast životnih troškova, ovaj iznos se ne može smatrati značajnim. Ova situacija postavlja ključno pitanje o održivosti penzionog sistema i adekvatnosti minimalnih primanja, s obzirom na sve veću ekonomsku nesigurnost s kojom se suočava staračka populacija u Hrvatskoj. Kako će se riješiti ovi problemi i obezbijediti dostojanstvena starost za sve, ostaje vidjeti. Naime, različiti stručnjaci ukazuju na potrebu za sveobuhvatnijim pristupom, koji uključuje povećanje doprinosa za penzije, kao i poboljšanje uslova rada i osiguranja za radnike, kako bi se osigurao pravičan i održiv sistem.
