- Danas su nam u fokusu umirovljenici, koji nedvojbeno predstavljaju najugroženiju demografiju u cijeloj regiji. Provjera najvećih dužnika za plaćanje državnih računa otkriva da umirovljenici konstantno izostaju iz ove kategorije. U biti, iako primaju skromne mirovine, prioritet im je obveza i uvijek prvi ispunjavaju svoje financijske obveze.
Počevši od siječnja 2024. godine primatelji mirovina i drugih prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja ostvarit će osjetno povećanje primanja od 14,8 posto. Ažurirani iznosi mirovina i novčanih naknada primateljima će se isplaćivati tijekom 2024. godine.
PIO fond ističe značaj ovog sporazuma za sve osobe koje su svoju profesionalnu karijeru završile u Srbiji i Australiji, kao i one koje trenutno borave i rade u jednoj od ovih država. Procjene Veleposlanstva Republike Srbije u Canberri pokazuju da se populacija takvih jedinki kreće između 150.000 i 200.000.
Sukladno uvjetima navedenim u sporazumu, pojedinci koji su bili zaposleni u bilo kojoj od ove dvije zemlje imat će pravo zatražiti svoju mirovinu, bez obzira na njihovu sadašnju lokaciju prebivališta.
U slučajevima kada staž osiguranja ostvaren u jednoj državi ugovornici nije dovoljan za stjecanje prava na mirovinu, druga će država ugovornica smatrati staž osiguranja navršen u početnoj državi, čime se osigurava ispunjenje potrebnih uvjeta za stjecanje prava na mirovinu.
Iz Fonda pojašnjavaju da će se visina mirovine određivati na temelju trajanja staža osiguranja unutar pojedine zemlje. Dodatno, pojedinci će imati pravo primati mirovinu iz jedne države bez obzira na prebivalište u drugoj, a prijenos prihoda u državu prebivališta neće dovesti do smanjenja iznosa mirovine.
- To znači da će državljanin Srbije koji je prethodno podnio zahtjev za mirovinu u Australiji po povratku u Srbiju nastaviti primati punu mirovinu, bez smanjenja prihoda. Od 2023. godine stupa na snagu sporazum o socijalnom osiguranju između Srbije i Francuske koji je potpisan u Beogradu 2014. godine. Ovaj sporazum omogućit će srbijanskim vlastima prijenos mirovina francuskim građanima koji se vraćaju u domovinu, što je proces koji do sada nije bio izvediv.Sporazum obuhvaća niz elemenata, poput zdravstvenog, mirovinskog i invalidskog osiguranja, uz osiguranje ozljeda na radu i profesionalnih bolesti te dječje doplatke. Slijedom toga početna konvencija o socijalnom osiguranju između Jugoslavije i Francuske, koja je potpisana 5. siječnja 1950., postat će nevažeća.
