Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, nedavno je održao javnu tribinu u Istočnom Novom Sarajevu, gdje je izrazio zabrinutost zbog informacija da su Bošnjaci u Istočnoj Ilidži kupili više od 500 stanova. Ovaj trend vidi kao signal koji može dovesti do demografskih promjena s potencijalnim političkim posljedicama. Dodik je predložio spajanje općina Istočna Ilidža i Istočno Novo Sarajevo kako bi se ojačala njihova pozicija i smanjio utjecaj Sarajeva. Također je istakao potrebu za jačanjem lokalnih institucija, poput bolnice “Srbija”, kako bi se smanjila ovisnost o Sarajevu. Ovi stavovi izazvali su različite reakcije među lokalnim liderima i stanovništvom.
Načelnik Istočne Ilidže, Marinko Božović iz Srpske demokratske stranke (SDS), iskoristio je priliku da upita Dodika zašto nijedan projekat u toj općini nije podržan s viših nivoa vlasti tokom njegovih devet godina na čelu Republike Srpske. Također je postavio pitanje o odlasku ljekara iz Istočnog Sarajeva u Sarajevo zbog boljih plata. Dodik je odgovorio tvrdnjom da je bolnica “Srbija” adekvatno opremljena i da ima dovoljno ljekara. Dodao je da su obezbijedili duplo veću bolnicu nego što je potrebno kako bi se građani liječili lokalno, a ne u Sarajevu. Priznao je da pojedini ljekari možda rade u privatnom sektoru u Sarajevu, ali je uvjeravao da će ih biti dovoljno za potrebe bolnice.
Tokom rasprave s predstavnicima SDS-a, Dodik je optužio ovu stranku za “probosanstvo”, nazivajući to izdajničkom politikom za Srbe. Rekao je da je politika probosanstva izdajnička politika svakog Srbina i da su članovi SDS-a na pogrešnom mjestu u takvoj stranci. Na kraju tribine, Dodik je načelniku Istočne Ilidže poručio da će dobiti milion od predsjednika Republike.
Ovi događaji izazvali su različite reakcije među lokalnim liderima i stanovništvom. Neki podržavaju Dodikove prijedloge kao način jačanja srpskih općina i smanjenja utjecaja Sarajeva, dok drugi smatraju da bi spajanje općina moglo dovesti do centralizacije moći i zanemarivanja lokalnih interesa. Također, izražena je zabrinutost da bi ovakvi potezi mogli produbiti etničke podjele i narušiti međunacionalne odnose u regiji.
Demografske promjene u općinama s mješovitim stanovništvom često su osjetljivo pitanje na Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini, gdje su etničke tenzije i dalje prisutne. Kupovina nekretnina od strane pripadnika različitih etničkih grupa može se tumačiti na različite načine, zavisno od političkog konteksta i percepcije lokalnog stanovništva. Dok neki vide takve trendove kao prirodan proces urbanizacije i ekonomskog razvoja, drugi ih doživljavaju kao prijetnju demografskoj ravnoteži i političkom utjecaju.
Spajanje općina može imati različite implikacije. S jedne strane, može dovesti do efikasnijeg upravljanja resursima, smanjenja administrativnih troškova i jačanja političke pozicije u odnosu na veće centre moći. S druge strane, može izazvati nezadovoljstvo među stanovništvom koje se osjeća vezano za svoju lokalnu zajednicu i strahuje od gubitka autonomije. Također, spajanje općina s različitim etničkim sastavom može dodatno zakomplicirati međunacionalne odnose i izazvati tenzije.
U kontekstu Bosne i Hercegovine, gdje su etničke podjele duboko ukorijenjene, ovakvi prijedlozi zahtijevaju pažljivo razmatranje i inkluzivan pristup koji uzima u obzir interese svih zajednica. Važno je da se odluke donose transparentno, uz konsultacije sa lokalnim stanovništvom i uvažavanje njihovih potreba i želja. Također, potrebno je osigurati da ovakvi potezi ne produbljuju postojeće podjele, već doprinose izgradnji povjerenja i saradnje među različitim etničkim grupama.
U narednom periodu, biće važno pratiti kako će se razvijati situacija u Istočnoj Ilidži i Istočnom Novom Sarajevu, te kako će lokalne vlasti i stanovništvo reagovati na Dodikove prijedloge. Također, biće ključno vidjeti kako će se ovi događaji odraziti na širi politički kontekst u Bosni i Hercegovini i da li će dovesti do promjena u odnosima između različitih etničkih zajednica i njihovih političkih predstavnika.
