U 21. stoljeću znatan broj roditelja i dalje daje prednost pojmu polu-djeteta. Povijesno gledano, žene su iskusile društvenu stigmu zbog nerađanja muške djece, što je praksa koja i danas postoji u nekim regijama. Imam-hatib Muhamed Demirović je na nedavno održanom skupu istakao da na kraju krajeva, Bog je taj koji odlučuje o spolu djeteta, ističući da na prvom mjestu treba biti zdravlje i dobrobit djeteta.

  • Par koji je tijekom braka dobio tri kćeri suočio se s novim izazovom kada se žena našla u problematičnoj situaciji. Muškarac je postajao sve više fiksiran na želju za muškom djecom, izražavajući svoj prezir prema kćerima. Izdao je oštro upozorenje ženi, rekavši: “Ako imate još jedno žensko dijete, ne vraćajte se iz bolnice.” Nakon rođenja još jedne kćeri, žena je bila obuzeta tugom i potpuno je ostala bez riječi.

Liječnik koji je nadzirao situaciju pokazao je izuzetno razumijevanje, primijetivši da majke obično osjećaju radost dok drže svoju novorođenčad, unatoč svim bolovima koje su možda pretrpjele tijekom poroda. Međutim, žena je i dalje bila neutješna. U pokušaju da izrazi svoje osjećaje, povjerila se liječniku: “Ova moja kći znači da će se moj muž razvesti od mene. Rekao je da se ne mogu vratiti kući ako imam drugu djevojku.” U brojnim nacijama, spol djeteta zadržava značajnu društvenu i kulturnu važnost, oblikovanu dugogodišnjim tradicionalnim rodnim ulogama i očekivanjima.

  • Iako su mnoge zajednice prihvatile rodnu ravnopravnost u 21. stoljeću, određene regije svijeta i dalje pokazuju predrasude ili sklonosti koje favoriziraju jedan spol, pretežno mušku djecu, iz razloga koji mogu biti kulturne, ekonomske ili nasljedne prirode. Takve preferencije mogu značajno utjecati na obiteljsku dinamiku, društvena očekivanja, pa čak i na izbore u vezi s rađanjem djece.

Demirović je u odgovoru ispričala kako je doktor samoinicijativno došao do njenog supruga i zatražio broj telefona te mu prenio čestitke: “Čestitamo, dobili ste sina!” Obuzet radošću, čovjek je požurio pozdraviti svoje tek rođeno dijete. U međuvremenu su se dogodila dodatna poroda, od kojih je jedan rezultirao djetetom s deformitetima i nerazvijenošću. Liječnik je pratio supruga u posjetu bebi. Dok je ljuljao dijete i procjenjivao njegovo stanje, preplavili su ga osjećaji tjeskobe, zabrinutosti i razočaranja.

  • Naknadno mu je liječnik stavio ruku na rame i naredio: “Spusti tu bebu”, prije nego što je svoju kćer predstavio riječima: “Ovo je tvoje dijete.” Ovo mu je otkriće dalo potrebnu motivaciju; zagrlio je svoju kćer i nježno zgrabio ruku svoje žene dok su se vraćali kući. Muhamed je na kraju tvrdio da konačna presuda leži na Bogu; ipak, postoje slučajevi kada jedno žensko dijete može dati veće prednosti roditelju nego troje ili petero muških potomaka.

Naglasak se ne stavlja na spol djeteta; nego se usredotočuje na djetetovu sreću, produktivnost i doprinos zajednici. Navedite dodatni tekst za koji želite da ga ponovno izradim. Kopriva (Urtica dioica) je biljka koja se često susreće u prirodnim staništima, a poznata je po svojim jedinstvenim svojstvima i upotrebi. Ključne informacije o koprivi uključuju njezino podrijetlo i izgled: ova je vrsta rasprostranjena diljem svijeta, osobito u umjerenim regijama.

  • Kao trajnica može doseći visinu i do jednog metra. Listovi biljke karakteriziraju srcolik oblik i ukrašeni su sitnim dlačicama koje sadrže iritantne tvari, što dovodi do osjećaja peckanja pri dodiru. Što se tiče zdravstvenih prednosti, kopriva obiluje vitaminima, posebice vitaminom C i K, uz esencijalne minerale poput željeza i kalcija, a služi i kao izvor antioksidansa. Tradicionalna medicina koristi ovu tvar zbog njenih navodnih zdravstvenih prednosti, uključujući čišćenje organizma, jer mnogi tvrde da kopriva olakšava detoksikaciju.

Osim toga, njegov značajan sadržaj vitamina ima potencijal poboljšati funkcionalnost imunološkog sustava. Protuupalna svojstva ove tvari omogućuju joj ublažavanje simptoma povezanih s alergijama i upalnim stanjima. Kopriva se može koristiti u više oblika, a jedan od njih je čaj; sušena kopriva često se koristi za pripremu hranjivog i okrepljujućeg čaja. Primjena u kulinarstvu: Nježni listovi koprive mogu se dodati u juhe, variva ili piree. Kako bi se smanjila iritacija, preporuča se blanširati listove prije kuhanja.

  • Dodaci prehrani: Postoje dodaci prehrani koji uključuju ekstrakt koprive. Kulturna važnost: U brojnim kulturama kopriva se smatra značajnom biljkom i kroz povijest se koristila u tekstilnoj industriji za proizvodnju konoplje. U nekim tradicijama, smatra se da ima zaštitna svojstva. Zaključno, kopriva, koju se obično doživljava kao gnjavažu, biljka je koja pruža brojne zdravstvene prednosti i kulinarske mogućnosti. Njegova uporaba u medicini i prehrani naglašava njegovu intrinzičnu svestranost i važnost unutar prirodnog carstva. Udio

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here