Vjerovatno ste i sami osjetili da će ove jeseni sve doći ranije – i hladnoća i neizbježno pomicanje sata. Sat se ove godine pomjera ranije nego inače, a iza te odluke krije se priča zanimljivija nego što izgleda na prvi pogled.
- Ove godine dolazi do neobične promjene — sat će se pomjerati ranije nego inače, i to prema odluci Europske komisije. Iako mnogima to djeluje kao sitnica, razlog iza ove odluke krije se u želji da se bolje iskoristi prirodno jutarnje svjetlo, smanji potrošnja energije i olakša prilagodba ljudskog tijela na promjenu ritma. Umjesto da se pomjeranje sata shvata kao puka tradicija, sada postaje alat kojim se pokušava uticati na zdravlje, raspoloženje i svakodnevni balans.
Europska komisija već godinama razmatra utjecaj promjene vremena na ljude. Istraživanja su pokazala da mnogima treba i po nekoliko sedmica da se naviknu na novi ritam, što može uzrokovati probleme sa spavanjem, koncentracijom i općim osjećajem umora. Upravo zato je donesena odluka da se sat ove godine pomjeri nešto ranije, kako bi se izbjegli nagli prijelazi i omogućila postupnija prilagodba. Stručnjaci vjeruju da ranije iskorištavanje jutarnjeg svjetla pomaže ljudima da se lakše razbude, budu aktivniji i manje koriste umjetnu rasvjetu u jutarnjim satima. To ne znači samo bolji osjećaj tokom dana, već i manju potrošnju električne energije kada je mreža najopterećenija.
Iako je energetska ušteda jedan od glavnih ciljeva, u pozadini stoji i briga za zdravlje. Svjetlo ima ogroman utjecaj na biološki sat čovjeka – ono signalizira našem tijelu kada da se probudi, a kada da se odmara. Kada se organizam bolje uskladi s prirodnim ciklusom dana i noći, manja je vjerovatnoća pojave nesanice, razdražljivosti ili sezonske depresije. U suštini, cilj je da tijelo diše zajedno s prirodom, a ne protiv nje.
- Za prosječnog čovjeka ova promjena znači jedno – dan će počinjati ranije. Ujutro će svjetlost dolaziti prije, pa će se mnogi buditi uz sunčeve zrake umjesto mraka, što može pozitivno djelovati na energiju i raspoloženje. Međutim, s druge strane, mrak će padati ranije, pa će večeri djelovati kraće i tiše. Ljudi koji rade do kasno ili vole kasne šetnje možda će teže prihvatiti novi raspored, dok će ranoranioci uživati u dodatnom jutarnjem svjetlu.
Ova promjena može utjecati i na navike u svakodnevnom životu. Večere će se često pomjerati na raniji sat, jer se organizam brže umara nakon što padne mrak. Djeca će možda ići ranije na spavanje, što roditeljima olakšava održavanje rutine. Trgovine i kafići mogli bi imati nešto manje posjetitelja u večernjim satima, jer se ljudi teže odlučuju na izlazak kada je već tamno. Aktivnosti poput šetnji, rekreacije ili druženja, vjerovatno će se planirati ranije tokom dana.
Ipak, stručnjaci naglašavaju da se svaka promjena može olakšati uz nekoliko jednostavnih koraka. Savjetuju da se nekoliko dana prije pomicanja sata počne ići na spavanje 15 minuta ranije kako bi se tijelo postepeno priviklo. Preporučuje se i da se odmah nakon buđenja provede nekoliko minuta na prirodnom svjetlu – čak i kratko otvaranje prozora ili jutarnja šetnja može pomoći tijelu da se “resetira”. Takođe, važno je smanjiti vrijeme provedeno pred ekranima prije spavanja, jer plavo svjetlo s telefona i računara usporava proizvodnju melatonina, hormona koji nas uspavljuje. Planiranje dnevnih aktivnosti ranije i osluškivanje signala vlastitog tijela pomoći će da prelazak prođe bez stresa i nervoze.
- Zanimljivo je da se ova promjena ne odnosi samo na tehničko pomicanje kazaljke, već nosi i simboličnu poruku. Time se pokazuje da prirodni ritam ponovo dobija prednost nad strogo određenim kalendarskim pravilima. U vremenu kada tehnologija diktira tempo života, ideja da se barem malo prilagodimo suncu i prirodnom svjetlu djeluje gotovo osvježavajuće.
Prema službenoj odluci, zimsko računanje vremena u 2025. godini počinje u noći između subote, 25. oktobra i nedjelje, 26. oktobra. Tada će se u tri sata ujutro sat pomjeriti jedan sat unazad, što znači da ćemo spavati sat duže. Iako naizgled mala promjena, ona utječe na gotovo svakog čovjeka – od načina na koji spava, do toga kada pali svjetlo, jede ili kreće na posao.
Za neke, ova odluka donosi osjećaj povratka prirodnom ritmu i bolju organizaciju dana, dok drugima raniji mrak može djelovati pomalo depresivno. No, većina stručnjaka se slaže u jednom – raniji prelazak na zimsko računanje vremena može imati dugoročno pozitivan utjecaj na zdravlje, raspoloženje i energetske navike. Ako se tijelo i um prilagode postepeno, prelazak može proći bez stresa i uz osjećaj da smo, barem na trenutak, ponovo usklađeni s prirodom.
- Na kraju, iako se čini da pomicanje sata traje samo nekoliko sekundi, njegovi efekti traju mnogo duže. Oni podsjećaju koliko su svjetlo, san i ritam dana važni za naše zdravlje i ravnotežu. Nova odluka Europske komisije možda je samo početak promjene načina na koji gledamo na vrijeme – ne kao na strogo pravilo, već kao na nešto što bi trebalo da se kreće u skladu s nama i svijetom oko nas.
